Poremećaj prehrane psihička je bolest koja obuhvaća niz tipova, a sastoji se od nezdravog i narušenog odnosa prema hrani, prehrani, vježbanju i izgledu koji štetno utječe na psihičko zdravlje pojedinca. Od njih može bolovati bilo tko, neovisno o spolu i dobi, a u SAD-u od njih boluje 20 milijuna žena i 10 milijuna muškaraca. Uzroci mogu biti genetski, psihološki i društveni faktori, bihevioralni te biološki.
Glavni tipovi poremećaja prehrane su bulimia nervosa i anorexia nervosa, ali postoje i razni drugi. Općenito se bolest najčešće javlja u adolescentskoj dobi kad se tijelo mijenja i pojedinac se mora priviknuti na te promjene. Ponekad može započeti dijetama, bilo svojevoljnim ili kad je osobu netko tjerao na dijetu i to je ostavilo trajne posljedice.
Bulimia nervosa
Kod bulimie nervose izmjenjuju se periodi pretjeranog jedenja i izbacivanja hrane na silu (povraćanje, laksativi…) ili premalog uzimanja hrane kako bi se nadoknadila prethodna velika količina. Da bi se ova bolest dijagnosticirala, epizode se moraju javljati barem tri puta tjedno kroz mjesec dana, a mnogima se javljaju i češće. Ljudi koji boluju od bulimije normalne su ili povećane tjelesne težine ovisno o jačini i učestalosti perioda pretjeranog jedenja.
Anorexia nervosa
Ovaj je poremećaj karakteriziran prestankom jedenja i mršavljenjem pri kojem osoba može izgubiti do pola tjelesne težine. Pojedinci mogu paralelno patiti od anoreksije i bulimije gdje zato namjerno izbacuju hranu, a osobe koje boluju samo od anoreksije mršavost održavaju rigoroznim dijetama. Oblik u kojem se pojavljuju obje bolesti vrlo je opasan jer bulimija i pretjerano jedenje stvara dodatan pritisak na tijelo smanjenje mase.
Tip poremećaja koji je sličan bulimiji je poremećaj kompulzivnog prejedanja, no kod njega nema nadoknade za pretjerano jedenje pa tjelesna težina osobe ne fluktuira već se samo povećava.
Važno je razumjeti da anoreksija i bulimija nisu samostalne bolesti – one sa sobom nose niz psihičkih i fizičkih problema. Između 40% i 95% pacijenata koji boluju od jednog od ova dva poremećaja iskusilo je depresiju ili anksioznost. Pritom depresija može biti i uzrok i posljedica poremećaja prehrane, opsesivno-kompulzivni poremećaj često prethodi, a anksioznost se javlja nakon razvijenog poremećaja.
Kako prepoznati poremećaj prehrane?
Ako se brinete da netko koga poznajete boluje od neliječenog poremećaja prehrane, obratite pažnju na prisutnost sljedećih simptoma:
- preskakanje obroka,
- praćenje rigoroznih dijeta,
- konstantna zabrinutost o debljini,
- često jedenje neuobičajeno velikih količina slatkiša,
- korištenje laksativa ili pripravaka za mršavljenje,
- pretjerana tjelovježba (fokus na vježbama za mršavljenje),
- problemi sa zubima kao posljedica redovitog povraćanja,
- jedenje u tajnosti.
S druge strane, kako biste minimizirali šanse da Vaše dijete oboli od poremećaja prehrane:
- Nikad nemojte pričati o dijetama i gubitku kilograma pred djetetom (roditelji su najčešće najveći uzori).
- Dajte do znanja svom djetetu da svi imaju različita tijela i ne postoji točno određen način kako moramo izgledati – neka mu bude jasna granica između fizičkog izgleda i vlastite vrijednosti.
Poremećaji prehrane ozbiljne su bolesti i ne treba ih olako shvatiti, a sve su češći među mladima koji su bombardirani prijedlozima i uputama kako bi trebali izgledati od različitih medija i društvenih mreža.
Comments are closed.