uvodna-rijec

Uvodna riječ

Cijela priča počinje pokretanjem Knjižnice i čitaonice Tabula Rasa (tada Infoshopa Tabula Rasa) u 2003. godini, u sklopu udruge Autonomni centar – ACT. Kako je tadašnji fundus nastao od početnog materijala sa nezavisne distribucije (fanzini, knjige, publikacije…) knjižnica je već tada definirala svoj smjer u nezavisnoj te slabo zastupljenoj građi. Postepeno proširujući svoju građu, danas djeluje kao specijalna knjižnica te pokriva brojna izdanja na engleskom i hrvatskom jeziku, a dio područja koji pokriva su civilno društvo i volonterstvo, slobodna kultura, feminizam, filozofija, ljudska prava, anarhizam, socijalno/društveno poduzetništvo, sociologija, ekološka poljoprivreda i drugo.

Dio knjižnične građe, koji držimo izrazito bitnim, je i veliki arhiv fanzina od gotovo 2000 raznih izdanja iz cijelog svijeta koji su grupirani prema abecedi i dijelovima svijeta iz kojih dolaze. Arhiv se s vremenom proširuje te također služi i kao građa koju posjetitelji mogu slobodno čitati i istraživati u prostoru knjižnice i čitaonice. Smatrajući fanzine važnim kulturološkim fenomenom i sredstvom komunikacije na nezavisnoj sceni, koji su nedvojbeno obilježili jedno doba u vremenu te sudjelovali u kreiranju slobodnog i kreativnog mišljenja aktera na toj istoj sceni, držimo kako fanzinsku građu treba pažljivo sakupiti i pohraniti, kako fizički tako i u digitaliziranom obliku i time je očuvati od zaborava.

Tako se rodila ideja da se sva fanzinska građa skenira i postavi online kako bi postala javno dostupna svima. Usporedo s digitalizacijom kontaktirali smo mnogo pojedinaca, upoznavajući ih sa pričom koji su nam vrlo rado ustupili svoje primjerke na skeniranje. Organizirali smo i okrugli stol „Fanzini kao kulturološki fenomen – Od fanzina do društvenih mreža“ na kojem smo okupili nekadašnje i sadašnje aktere nezavisne scene i autore fanzina odlučivši tako nadograditi priču te nas sve više povezati. Tada se u priču aktivno uključio i Marko Strpić, pokretač izdavačke kuće i knjižare ‘Što Čitaš?’, ujedno znan kao i autor fanzina ‘In medias res’, a negdje u isto vrijeme stupamo u kontakt sa ‘Centrom za dokumentiranje nezavisne kulture’ i zajednički osnažujemo cijelu ideju. Održavamo niz diskusija u nekoliko gradova te cijela priča dobiva pažnju veće javnosti.

Pred vama je stranica u sklopu koje smo kreirali pretraživačku bazu fanzina. Glavna ideja je priču učiniti zajedničkom te u sadržaju stranice i arhiva mogu participirati svi zainteresirani pojedinci, organizacije, nezavisne knjižnice i drugi. Osim što putem stranice možete uploadati svoj primjerak fanzina u pdf formatu, stranica će sadržavati i tekstove suradnika iz drugih gradova koji će popratiti lokalnu nezavisnu i fanzinsku scenu, bilo sa osobnog gledišta, bilo akademski. Fanzine nam, u Čakovcu, možete dostaviti na adresu ‘Knjižnice i čitaonice Tabula Rasa’ (Dr. Ivana Novaka 38.), dok ih u Zagrebu možete odnijeti u ‘Centar za dokumentiranje nezavisne kulture’ (Martićeva 14d, u prostoru Kluba Booksa) ili na adresu knjižare ‘Što čitaš?’ (Gundulićeva 11.).
Tek smo krenuli…

Sebastijan

***

Kada je krenula ideja oko pokretanja stranice fanzini.hr, osnovna ideja je bila stvoriti prostor za digitalizaciju i, na neki način, spašavanje od zaborava što većeg dijela fanzina i srodnih materijala. No, nakon nekoliko razgovora o samoj temi i javnih diskusija koje su se održale na temu fanzina, postalo je jasno da taj prostor na internetu treba popuniti i drugim sadržajem, ne samo pdf verzijama (uglavnom) fotokopiranog materijala. Naime, kako bi cijela stvar danas imala smisla i bila nešto više od nostalgičnog arhivskog kutka na internetu, odlučili smo dodati i druge sadržaje na stranicu kako bi cijelu stvar stavili u nešto širi kontekst, pokušali sebi i drugima objasniti fenomen i važnost fanzina te specifičnost vremena u kojem je fanzinska scena bila najaktivnija.

Zapravo, gotovo da je nemoguće govoriti o fanzinima i sceni iz koje su proizašli bez da objasnimo širi kontekst, porazgovaramo s nekim od aktera i akterica, ali i vidimo gdje je uloga fanzina danas. Ili barem što bi mogla biti, ako već govorimo o svega nekoliko fazina koji trenutno izlaze. To da ih uopće ima govori o potrebi za takvom vrstom literature, kako nekad, tako i sad, pa ćemo pokušati ponešto napraviti i kroz ovaj digitalni medij.

Važno je naglasiti da ovaj projekt ne možemo odraditi sami, tko god to “mi” bili, jer ovdje moram pozvati sve zainteresirane da se priključe prikupljanju, skeniranju i digitaliziranju fanzina, kako bi taj arhivski dio bio što potpuniji. Prostor je otvoren i za druge oblike suradnje, cilj nam je objavljivati razgovore s ljudima koji su nekad bili uključeni u scenu ili s onima koji tu scenu čine danas, govoriti o bendovima, fanzinima i svemu onome što je za d.i.y. scenu bitno i zanimljivo. Ne želimo se ograničiti na bilježenje povijesti, već i na aktualne događaje.

I zato je važno da se svatko tko to želi uključi na neki način ­ tako će stranica rasti i dobiti svoj konačan oblik. Baš onakav za kakvim će postojati potreba, što može proizaći samo iz aktivne suradnje. Baš kao i uvijek, ovaj poziv na suradnju ostaje otvoren, baš kao i urednička politika koju će definirati svi suradnici/e, baš kao što bi to trebalo biti i sa svim ostalim.

Marko